Badnjica 2016. i još svašta nešto

            Evo nakon dužeg vrimena novog posta. Nisan zanemarila blog zbog zasićenosti, iako, ruku na srce, čini mi se da s protokom vrimena ima sve manje događanja od globalne širine. U međuvremenu nešto pletem, stvaran, kombiniram… Rukavice su mi zadnji izazov. Ergo, sustigla me gripa, satrala fibra, dišen na škrge jer mi je nos zaštopan, a u grlu gratakaž,  ali teško da san mogla zaobać atraktivno tradicionalno paljenje kugla od nafte, piljotine i luga u Cisti Velikoj na Badnjicu. Vrime je bilo toplo i bez vitra. Svita je bilo manje nego lani, ali dovoljno kad se male i velike ruke slože.  Pripreme i čišćenje terena ekipe su uspješno obavile koji dan prije na svakom placu u šumi koji po defaultu i od starine pripada pojedinim komšilucima. Vatrogasci su stalno ophodili cestom u oba smjera i nisu tada još imali posla. S vatrometom i bakljadom na kraju izgledalo je da je taj dio ceremonije završen. Ljudi su se povukli na večeru, tradicionalno loženje badnjaka u peći i pripremu za obilazak kuća i čestitanje porođenja Isusovog prije Ponoćke. Ali ne lezi đavle! Uru kasnije iz Strane su isplazili plamičci. Nije bilo jasno je li se nešto otelo kontroli ili je neki pacijent našao svoje veselje. Uglavnom momci iz Čelana su ponovo ošli u goru i lopatama dotukli plamenove tako da smo mirno mogli spavati. Komšijama Kegljima sutradan su u pomoć došli vatrogasci i dva kanadera, pogasili vatru i priveli operaciju sritnom kraju. Više detalja o ovom požaru je bilo na novinskim portalima. Napominjem da već duže vrime nemam zvuka na kompu i da posjetitelji bloga to uzmu u obzir. Ako je neko u videu izustija nešto neprimjereno nek se ugrize za jezik.

Čestit Božić i sretna Nova 2017.!

Jaslice iz župne crkve sv. Jakova

Woolfina

            Simpa mi je ovaj naslov posta jer već od prve riči otvara temu.  Evo ih, napokon! Nakon doslovno gomile pokušaja, mjerenja, oduzimanja, dodavanja, isprintanih i išaranih ruka i ruka, savladavanja užalja i rupa, preslagivanja utega izvan preporučenih šema... došla san do savršene mire. Pređa je njemačka, 50 posto vune. Niti toga više nema kod nas, a da je kvalitetno i košta razumno. Puno platiš pa posli plačeš. Opitura sve šta se nađe u blizini. Za ne falit, jedan par san dva puta oprala u vrućoj vodi i deterđentu i ostale su iste veličine.

Teška(š) situacija u Cisti Velikoj

           Dok san dežurala isprid škole i čekala da autobus dođe po zadnju grupu dice, stiže konvoj iza mojih leđa:  tri, četiri policijska auta s upaljenim svitlima i rotirkama, pa još neki veći  isto osvijetljeni. Prvo mi je palo napamet da stiže neko jako političko grlo u pohodu na zamantavanje birača u ovo predizborno vrime. Kad ono, neka grdosija se ušulja na parkiralište, a onda i ostatak konvoja. Iz te silne pratnje izađe momak u plavom i krene prema meni taman kad san slikavala. Mislin ja nema to veze sa mnom, a momak dođe pravo do mene i upita jeste li vi mama toga i toga. E ako su prijatelji, mislin se ja, onda je i momak super. Razgovor ugodni mi je tako skratio vrime čekanja i usput dobila sam i informaciju šta se prevozi jer ja ne pripoznajen ove mega konstrukcije. Radi se o transformatoru od 150 tona koji putuje za Kaštele. A naslov posta je ispao malo senzacionalistički, zar ne? Hahahaha…

Projekt: Multidisciplinarni centar u Cisti Velikoj

                U petak (2.rujna.) u Cisti Provo okupila se moćna i šarolika ekipa koja radi na definiranju priče o Crljivici  te idejama i planovima za nastavak aktivnosti u ovom kraju.  S jedne strane doministar kulture Davor Trupković, rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović, prorektor za kulturu i umjetnost  Branko Matulić,  dožupan Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić, pročelnik Upravnog odjela za  društvene djelatnosti SDŽ Tomislav Đonlić  te predstavnici RERE, javne ustanove za koordinaciju i razvoj SDŽ, ravantelj Jozo Sarač i savjetnica Jelena Petrov. Domaćini skupa bili su načelnik općine Cista Provo Božo Čubić, Marijan Kurtović donačelnik i Ivan Čelan  ispred udruge Crljivica, Ante Milošević ravnatelj  i viši kustos  Ljubomir Gudelj iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika te Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom. Svi spomenuti su uključeni u projekt osnivanja multidisciplinarnog  centra u Cisti Velikoj, ispostave Sveučilišta u Splitu. Tijekom radnog druženja obišli su Crljivicu, arheološki lokalitet Crkvine, školu i Zadružni dom, predviđen kao mjesto budućeg udomljavanja različitih sadržaja.  Važno za reći je da su tekuće i buduće aktivnosti nastavak realizacije ideje o istraživačkom centru i prije nego je UNESCO svrstao Crljivicu na listu zaštićenih kulturnih dobara, a kao nastavak višegodišnjih istraživanja i edukativnih radionica koje su provodili Muzej HAS i Konzervatorski odjel iz Imotskog surađujući s lokalnom zajedncom. Pretpostavka realizaciji planiranih projekata je sporazum između Općine i Županije o načinu korištenja i uređenja Zadružnog doma u Cisti Velikoj. U tim prostorijama bi se smjestio laboratorij Odjela za forenziku Medicinskog fakulteta splitskog sveučilišta, radionice za domaće i strane studente i učenike, polivalentna dvorana za predavanja, javne manifestacije i povremene izložbe, prezentacija UNESCOV-a lokaliteta, muzejski postav predmeta pronađenih pri istaživanju Crkvina, Crljivice, Vinogradina  i Gradine u Cisti Velikoj, konzervatorska radionica, suvenirnica... Sada napuštene škole u Biorinama i Grivi također se planiraju revitalizirati kroz spomenute aktivnosti, a zbog potrebe za smještajem domaćih i stranih stručnjaka tijekom cijele godine. U slobodnim terminima isti objekti bi mogli udomiti turiste, koje će zasigurno privući značaj ovdašnjih povijesnih lokaliteta te planirani sadržaji.

*** Hvala Ljubi na sugestijama i dopunama u ovom članku.

Stigla nam je vibra iz Be-i-Ha

             Kad znaš da cestom ne prolazi teškaš, a u selu nije bager, e onda je nešto ozbiljnije na stvari. Na internetu postoji nekoliko stranica koje bilježe potrese diljem svita. Ovi podatci su skinuti sa  EMSC:Earthquakes - Earthquake today.

Magnitude    ML 3.1

Region           BoSNIA AND HERZEGOVINA

Date time      2016-08-16  07:56:15.5 UTC

Location        43.45 N; 17.34 E

Depth            2 km

Distance      93 km SW of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina /…/ local       time 09:56:15.5 2016-08-16

                     10 km SE of Drežnica, Bosnia and Herzegovina  /…/ local time 09:56:15.1 2016-08-16

Ovaj potres je označen crvenom točkom pri vrhu slike.

Hasanbegović na Crljivici

           Ministar kulture Zlatko Hasanbegović sa suradnicima jučer je bio u posjetu starohrvatskoj župi Radobilja i obilasku crkve Velike Gospe u Katunima koja se obnavlja, a popodne je svratio  i razgledao lokalitet Crljivica, odnedavno uvršten na UNESCO-vu listu zaštićene materijalne baštine. Osim predstavnika lokalnih vlasti Šestanovca, Zagvozda i Ciste Provo, pratile su ga i nekadašnje kolege sa studija povijesti u Zagrebu. Sa sadržajem i značenjem Crljivice upoznao ih je Ivan Alduk iz Konzervatorskog odjela Imotski. Crkvu Velike Gospe u Katunima fotografirala san u veljači 2015. na samom početku obnove.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Baš sam hap-hap-happy!

         A ko se ne bi pofalija? Još samo triban urediti repić od patenta. Ali ko će čekat do sutra! Današnji dan se više neće ponoviti, a donija mi je veliko zadovoljstvo. I nije mi ni važno šta nije sve ispalo po pravcu ;-). Iako je osnovni materijal vuna i nekoliko aplikacija od konca za pletenje, a tehnika je kukičanje, tekstura završenog rada izgleda kao tapiserija. Ne znan šta bi više napisala. Slike same pričaju.

Čelani u vatri i dimu

              Čelani su večeras obavijeni gustim dimom i smradom paljevine, kao posljedicom požara koji je popodne oko dvi ure planija na istočnom rubu komšiluka, prema susjednim Burazinima. Tri vatrogasne cisterne odmah su stigle na lice mista, ali  nisu se mogli daleko probiti zbog nepristupačnog terena tako da su kanaderi bili jedina opcija. Kanaderi su stigli i djelovali u paru, uzimali su vodu na Dubcima i stizali na požarište otprilike svakih desetak minuta. U dva preleta bilo ih je i tri u grupi. Logistika je držala položaje na glavnoj cesti odakle se vatra dobro vidjela i kanaderi su se mogli precizno usmjeravati. Nama  nije preostalo drugo nego promatrati razvoj situacije.  Srićaibog da je vitar nosija oganj uzbrdo i dalje od kuća tako da nismo bili neposredno ugroženi i s vremenom napetost je popustila. U jednom momentu u popodnevnim satima izgledalo je da je sve pod kontrolom i da više nema otvorene vatre. Već u sljedećih po ure vatra se opet razbuktala dvista metara dalje, ušla u gustu borovu šumu i kanaderi su se vratili. I onda su učinili još dvadesetak tura do osan uri navečer, dok više nije bilo plamena. Svaka čast i vatrogascima i pilotima. Srićon, ni šteta nije većih razmjera iako je ima. Nastradalo je nešto loza i maslina od same vatre, a za koji dan će se vidjeti što je dodatno nastradalo od visoke temperature i dima. A šta san večerala? Pa dimljenu pancetu.

Sv. Jakov (Zabedejev) - Dan župe u Cisti Velikoj

          O životu sv.  Jakova danas se malo zna. Bio je među prvim Isusovim učenicima. Prvi susret Jakova i Isusa dogodio se na obalama Galileje. Toga dana Jakov, njegov brat Ivan i otac vratili su se iz ribolova s praznim mrižama. Ili ih je pratila loša karma ili je možda  došlo do kratkotrajnog klimatskog poremećaja koji je podigao temperaturu mora za stupanj ili dva  i ribe su se povukle na dno.  Možda to i ima smisla jer ih je Isus posavjetovao da još jednom okušaju ribarsku sriću, ali da potope  mreže nešto dublje. Toga puta ulov je bio preko svih ribarskih kvota i, kad su pretovarili ribu u brodić,  skoro se potopili od njezine težine. Isus je, zatim, pozvao Jakova i njegovog brata Ivana da mu prave društvo na njegovu putu, da šire Isusovu riječ i svjedoče o njegovim djelima. Jakov je umro mučeničkom smrću u Jeruzalemu kad  je kralj Herod Agripa presudio da se pogubi odrubljivanjem glave. Nakon što su Arapi razorili Jeruzalem, njegovi ostatci preneseni su i pokopani u Španjolskoj. Na mjestu njegova groba nastao je grad Santiago de Campostela. Tradicionalno hodoćašće na grob sv. Jakova događa se još od srednjeg vijeka. Već sam pisala o tome da je i jedan Cišćanin prošao taj  Put Svetog Jakova. 

          Sveti Jakov se štuje naročito u afričkoj državi Kongo, a taj običaj donijeli su portugalski mornari u procesu širenja kršćanstva u 15. stoljeću. Prema legendi, u borbi za vlast aktualni kralj Konga kršćanskog  imena Alfonso i  sukobio se sa svojim bratom. Uoči bitke Alfonso I je poslao poruku svom rivalu da se na nebu ukazao Sveti Jakov s nebeskom vojskom. Ne zna se je li vizija bila plod bunike  ili nekih dimova, ali suparnik se uplašio i povukao se iz sukoba. Od tada se dan sv. Jakova (25. srpnja) u Kongu slavi kao glavni nacionalni praznik. Toga dana sakupljao se porez, a vojnici su morali doći na proslavu s kompletnim naoružanjem. Kongoanski robovi su štovanje sv. Jakova prenijeli do  Haitija, Portorika, Nikaragve i Hondurasa. Svetom Jakovu se ljudi obraćaju i da im olakša boli kod reumatskih bolesti i artritisa, a smatraju ga i zaštitnikom hodočasnika, putnika, vojnika, konjanika, veterinara, ratara,  pa onda apotekara, kožara i voćara. U danima oko sv. Jakova često dolazi do mišanja ciklona i iznenadne  promjene vremena koje u sušnom periodu donose priželjkivanu  kišu. Ta kiša posebno godi kukuruzu  pa ćemo ujesen jesti puru na sve poznate načine. Zato postoji izreka da Sveti Jakov palentu miša.

           Među dvanestoricom Isusovih učenika dvojica su s  imenom Jakov, od kojih se mlađi – Jakov Alfejev, slavi zajedno sa svetim Filipom 3. svibnja, a Jakov Zebedejev ili Jakov Stariji, 25. srpnja. Naša župa i župna crkva je nazvana po Svetom Jakovu Starijem. Program tog dana sastoji se od tri dijela. Ujutro je bila svečana misa i procesija oko crkve. U popodnevnom dijelu programa odigrala se  se finalna utakmica Memorijalnog  Malonogometnog turnira „Mate Vučak – Čigra“ između ekipa Dugog Rata i Vukušića. Početni udarac izvela je nećakinja ciskog junaka Čigre, i to je meni bio najdraži momenat od svih događanja. Posebno atraktivno bilo je potezanje konopa. Na jednom kraju je bila Cista Velika, a na drugom Katuni. U večernjem programu je bio koncert Željka Bebeka. 

           Imam tehničkih poteškoća s kompom jer mi je crka zvuk. Pokušavam videa urediti na laptopu i nadan se da ću sutra dovršiti uređivanje