Generaciie iz pedesetih se vjerovatno sjećaju da su se u djetinjstvu upravo na ovaj način upoznavali s prvim pokušajima pletenja. Oko rupe su bila zabijena četiri čavlića oko kojih se omotavala vuna i preko čavlića prebacivala jednom iglom ili šilom. Na dnu rupe je izlazilo cjevasto pletivo koje se moglo omatati i formirati razne oblike. Natjecali smo se tko će isplesti brže, duže i šarenije. Pripremajući praktični rad za radionicu kukičanja i pletenja, na internetu sam našla mnoštvo članaka i postova po kojima se vidi da se ova igra prošlih generacija diže iz pepela i obnavlja otkrivajući svoj zabavni i praktični karakter. Moderni dizajneri umjesto vune koriste žicu i kreiraju nakit. Početak ovog načina pletenja (spool knitting) povijesničari smještaju između 13. i 15. stoljeća. U početku ovim načinom su se plele konjske uzde. Kalem ili drveni rokel za konac je odavno kod Hrvata ispao iz upotrebe i završio na deponiju kolektivnog sjećanja. Izgurala ga je plastika, kao i većinu predmeta od prirodnih materijala. Umjesto drvenog kalema danas mi je poslužio dio bambusovog štapa. Vidjet ćemo s koliko spretnosti će prstići savladati ovu vještinu.
Ja sam iz te generacije i bila sam srecna kada sam slucajno naisla na ovu zaboravljenu vestinu
OdgovoriIzbrišiKao dete sam ovo znala ,moja majka mi je pokazala i to na drvenom kalemu ali se ja višene mogu sjetiti kako sam ja to radila.Ako neko može lepo da objasni bila bi mu veoma zahvalna.
OdgovoriIzbriši