Ovaj članak je napisan po audio zapisu koji sam napravila na Crkvinama s Ivanom i Josipom, asistentima na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti u Splitu. Ivani i Josipu veliko hvala! ♥♥♥
U Splitu će se od 24. do 28 lipnja održati 8. ISABS, kongres o forenzici, antropologiji i genetici. Kongres se održava bijenalno. Na kongres dolazi svjetska elita forenzike i studenti imaju prilike čuti o najnovijim postignućima na polju forenzike. Ove godine su pozvana tri nobelovca za forenzične znanosti. Prijeteljstvo traje još od devedese i četvrte. Tada su prof. Anđelinović i prof. Primorac pokrenuli Laboratorij za identifikaciju žrtava Domovinskog rata putem DNA analize, a prof. Holland i Henry Lee su počeli raditi prve identifikacije i prenositi svoje znanje i stručnost.
U Splitu će se od 24. do 28 lipnja održati 8. ISABS, kongres o forenzici, antropologiji i genetici. Kongres se održava bijenalno. Na kongres dolazi svjetska elita forenzike i studenti imaju prilike čuti o najnovijim postignućima na polju forenzike. Ove godine su pozvana tri nobelovca za forenzične znanosti. Prijeteljstvo traje još od devedese i četvrte. Tada su prof. Anđelinović i prof. Primorac pokrenuli Laboratorij za identifikaciju žrtava Domovinskog rata putem DNA analize, a prof. Holland i Henry Lee su počeli raditi prve identifikacije i prenositi svoje znanje i stručnost.
Uobičajeno je da se tjedan dana prije kongresa provode vježbe za studente forenzike. Program ima tri projekta: genetika, antropologija i forenzika. Svaki program ima teoretski i praktični dio. Ove godine studenti forenzike sa splitskog sveučilišta provodili su projekt vježbi pod vodstvom tri vrhunska stručnjaka za forenziku. Prof. Šimun Anđelinović je voditelj Studija forenzičnih znanosti, specijalist sudske medicine, forenzičar, genetičar i stalni sudski vještak. Timothy Palmbach, profesor na sveučilištu New Haven, nekad je radio u policiji, a danas je stručnjak za rekonstrukciju mjesta događaja u kojima je korišteno vatreno oružje. Radi i na tragovima krvi. Enrico Rissi je forenzični patolog iz Đenove. Uz to što radi obdukcije, bavi analizom tragova krvi i toksikologijom.
U tjednu vježbi jedan dan posvećen je forenzičnoj antropologiji. U ovom slučaju radi se o antropološkoj analizi kosturnih ostataka. Trenutno nije bilo moguće organizirati nekakvo iskapanja na recentnim kostima ili iz domovinskog rata ili iz drugog svjetskog rata i upravo zato kustos MHAS-a Ljubo Gudelj doveo je ovu grupu na Crkvine. I na arheološkom terenu studentima se moglo pokazati da je metodologija iskapanja jednaka, a također i koje postupke treba slijeditii prije, u toku i poslije iskapanja, određivanje biološkog profila, određivanje dobi i spola, i, ako je moguće, odrediti uzrok smrti. Razlika je samo u tome što ovaj kostur nije predmet na sudu. Radi se o mladiću od otprilike 27 godina koji nema nikakvih vidljivih trauma koje bi mogle biti uzrok smrti. Studij za forenziku već dugo surađuje s Muzejom arheoloških spomenika. Zajedno su u jednom većem projektu koji vodi prof. Anđelinović. Osim antropologije rade se i istraživanja mitohondrijskog DNA kojima se pokušava istražiti i utvrditi porijeklo naroda, pa tako i porijeklo Hrvata. Rezultate koristi i MHAS u svojim istraživanjima i prezentacijama.
Nakon toga ekipa je otišla na ručak. To je već muzički dio posta. Uz Ljubu Gudelja, stručnog vodiča, koordinatora, logističara, a također i stručnog zabavljača i kreatora atmosfere pisme su se pivale po željama, narudžbi, po srcu i osjećaju. Kako je Enrico primjetio: muzika je čarolija koja spaja ljude, jer smo svi pivali u glas, a nismo uvik znali riči i muziku. E da! Moj kolač od višanja je bija dočekan „na zub“.
Nema komentara:
Objavi komentar