"Na Velikoj Crljivici, lokalitetu koji zauzima više od 3000 metara četvornih, nalazi se najve ća skupina stećaka s područja današnje Dalmacije. Kasnosrednjovjekovno groblje formiralo se oko prapovijesnih gomila, a pokraj važne antičke prometnice i vrtače u kojoj se nalazi sedam obzidanih bunara. Na istočnoj strani lokaliteta istražen je manji dio kasnosrednjovjekovnoga i novovjekovnoga groblja te ostatka nekoć razorene prapovijesne gomile. Način pokapanja, nadgrobni stećci, okomito usađeni kameni biljezi i prilozi iz grobova datiraju ukope u 14.-15. stoljeće, odnosno u razdoblje osmanske vladavine."
(Lj. Gudelj, viši kustos MHAS-a: Velika Crljivica i groblje kod crkve Sv. Jakova, Zaštitna istraživanja u općini Cisti Provo 2004.-2005. Godine)
U studenome 2009. Godine pokrenut je projekt zajedničke nominacije stećaka kao zajedničke baštine BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a. Vrhunski i svjetski afirmirani stručnjaci i studenti svakakvih profila obilazili su Crljivicu u sklopu istraživačkih putovanja. I onda se pojavi neki domaći lik koji istrese svoju zahodsku školjku na kosti svojih predaka. Nakon što je posljednji put obrisao svoje pravo lice. Svaka čast momcima iz Topane iz Imotskog zaduženoj za odvoz smeća, koji su danas sredili dar-mar na Crljivici. Očito je usmenom predajom do njih došla poruka da se što prije ukloni smeće sa Crljivice. Danas teren izgleda uredan i čist.
Nema komentara:
Objavi komentar