Ove godine, dio Čelana-Krešića bliže cesti svoj svitnjak su izmjestili na njivu. Naime, u blizini starog mjesta je vila s bazenom na kojoj se dotjeruju zadnje finece da bi uskoro primila prve goste. Tako će se Čelani naći na popisu turističkih destinacija. U Cisti Velikoj postoje već neke komforno uređene kuće za odmor, i stalni gosti kojima odgovara mirno okruženje, tišina i lipa priroda, a ni do rivijere nije daleko. Ono što me ove godine veseli jest da nije bilo crnih dimova za vidit koji bi sljedećeg jutra plutali kao čađava koprena na nebu iznad Ciste.To znači da se nisu palile gume ni neke druge opasne stvari. A naš svitnjak bija je baš velik i lip.
Cista Velika street view
Crljivica by Mateo Čelan
Cista Velika, Crkvine 360º by Mateo Čelan
srijeda, 24. lipnja 2015.
nedjelja, 21. lipnja 2015.
Crkvine. Američki forenzičari i radionica za studente
Evo sad nešto o događanjima u Cisti Velikoj 20. Lipnja 2015.
godine, a i širem programu boravka Američkih forenzičara u Hrvatskoj. U ovom
tekstu je cjelovita informacija upravo o tom programu i svim sudionicima u
njemu, a uključuje i buduće planove. Za
ovo zahvaljujem Ljubi Gudelju.
Na arheološkom lokalitetu Crkvine u Cisti Velikoj održana je
terenska radionica za studente Odjela za forenzične znanosti iz Splita.
Nastavljajući plodnu suradnju sa Sveučilištem u Splitu radionicu je po drugi
put organizirao Muzej hrvatskih arheoloških spomenika uz potporu općine Cista
Provo. U ime Muzeja HAS domaćin na Crkvinama bio je Ljubomir Gudelj, viši
kustos, dugogodišnji istraživač lokaliteta. Već drugi put (prva je bila 2013.
godine) radionica na Crkvinama dio je prateceg programa konferencije
Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS - International
Society for Applied Biological Sciences) (predsjednik društva je dr. Dragan
Primorac), najvećeg kongresa tog tipa u Hrvatskoj, koja od 20. do 24. lipnja
2015. godine u Bolu na Braču ugošćuje znanstvenu elitu iz više od 40 zemalja
svijeta, među kojima i nekoliko nobelovaca. Suorganizator kongresa je i
američka klinika Mayo (Mayo clinic). Osim hrvatskih institucija, ministarstava
te predavača, u realizaciji programa sudjeluju američki studenti sa sveučilišta
Penn State i New Haven iz SAD-a te hrvatski studenti sa Sveučilišta u Rijeci,
Splitu i Osijeku.
Domaćine i studente iz Splita u Cisti Velikoj jučer su
posjetili članovi Američke akademije za forenzične znanosti, sudionici
konferencije na Braču. Osim Crkvina obišli
su lokalitet Crljivicu, izlet nastavili razgledavanjem Prloškog blata i
Imotskih jezera, a zajedničko druženje zaključili u eko selu Grabovci gdje im
se pridružio i rektor splitskog sveučilišta dr. Šimun Anđelinović.
Vezano uz buduće projekte u Cisti Velikoj ostaje nam vidjeti
hoće li i kada će suradnja između Muzeja HAS, lokalne uprave i Splitskog
sveučilišta, a potpomognuta sredstvima EU generirati jedan vanjski Centar, u
prostoru bivšeg Doma, koji će služiti za otkrivanje, istraživanje i
prezentiranje svega što je vezano uz Arheološki park u Cisti Velikoj. Naravno,
u globalnom kontekstu.
subota, 20. lipnja 2015.
Američki forenzičari i medicinari na Crkvinama
Američki forenzički stručnjaci u Splitu. Skinuto s Dalmacija News.
Američki forenzički stručnjaci na Crljivici. Neki su još bili razasuti oko bunara.
Nisam sigurna da ću ovaj post dovršiti večeras jer trenutno sa zapada siva i ne znam oće li nevrime doći do nas. Već mi je nekoliko puta spržilo uređaje i nije mi se igrat vatrom.
Update: A i počeja je prijenos otvaranja Dječjeg festivala u Šibeniku. Godinama san radila u logistici kao vodič, prevoditelj, čuvarica i pratiteljica dice, dočeke u dvi ure po ponoća ili ispraćaje u pet ujutro, transferi, pa onda san još gledala sve noćne predstave, koncerte, probe... Po zvizdanima i po neverama. Ko bi sve nabroija. Nije se baš puno spavalo. Volin se sitit tog vrimena.
petak, 12. lipnja 2015.
Nedilja, vruća nedilja
Kiša malo razmoči pa posuši planove za taj dan, ali nikad dovoljno pa onda zalivan prije kiše i zalivan posli kiše. A kad već iman nešto vrimena, iden skucati neki prigodan post i otvorit vrata bloga za neku novu pričicu. Brda smo prepustili gmizavim stvorenjima i pravim gospodarima Strane koji su lipi svojoj majci samo. A umislili smo da smo za naredni vrući period postali baštinici nizine. I tako, svake nedilje tumaramo nizinom, obavezno sa štapom ako iz busa izmigolji kakvo nepriželjkivano društvo. U krivu su oni koji misle da taklja služi isključivo za umlatit, pritisnit, očepit, satrat, zgnječit. To je tek zadnja opcija. Pravilna primjena je tuckati isprid sebe po tlu ili zamišati u grmu. Evina prija ne doživljava ni urlik ni šapat. Ne šljivi note i ne kuži tonalitete. Ona je gluva. Ali zadrće na sinkope i triole i biži u suprotnom smjeru. Bar ja tako virujen. I volin da ostane skrivena dalje od mene. Idi vraže di te traže! A ono što je mirisno i oku ugodno jest sve bogatstvo boja i oblika sezonskog cvića i trava. O nekim vrstama bit će riči sljedećeg puta.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)