Stećci na popisu svjetske baštine UNESCO-a

   Među lokalitetima sa stećcima na popisu Svjetske baštine UNESCO-a nalazi se i nekropola Crljivica koja je time dobila značenje iznimno vrijednog lokaliteta za cijelo čovječanstvo. 

Sljedeći tekst je preuzet s weba  Ministarstva kulture.

15.7.2016. - Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održava od 10. do 20. srpnja 2016. u Istanbulu u Turskoj, Republika Hrvatska je 15. srpnja 2016. godine upisala, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci -srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

       Nominacija Stećaka za upis na Popis svjetske baštine predstavlja projekt koji je rezultat dugogodišnje kontinuirane stručne suradnje u koji je uloženo mnogo zajedničkog truda i znanja.

Inicijativu za upis Stećaka na Popis svjetske baštine UNESCO-a pokrenula je 2009. godine Bosna i Hercegovina, a prihvatile su je Hrvatska, Srbija i Crna Gora.

       Istraživanja groblja sa Stećcima, publikacije i izložbe, stručni rad nadležnih službi u svim uključenim državama rezultirali su prepoznavanjem važnosti stećaka kao dijela kulturne baštine iznimne univerzalne vrijednosti. Na temelju te inicijative Stećci su 2011. godine upisani na Pristupni popis UNESCO-a. Riječ je o više od 70 tisuća stećaka na 3.300 različitih lokaliteta u sve četiri države.

       Odlukom Odbora za svjetsku baštinu na Popis svjetske baštine upisano je 28 nekropola, od kojih je 20 iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske (Cista Provo, Konavle).

Nakon vrlo pozitivne rasprave, više od 19 članica Odbora za svjetsku baštinu, čija je članica i Hrvatska, javile su se i podržale upis pohvalivši ovu nominaciju kao izniman primjer suradnje i kao vrijednost u iznimnim dobrima svjetske baštine.

           Stećci su jedinstveni spomenici i predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u četiri države te pružaju neizmjeran doprinos sveukupnoj svjetskoj kulturnoj baštini. Uvažavajući veliki značaj postignute regionalne suradnje tijekom ovog projekta, podsjećamo da je riječ o projektu koji zauzima značajno mjesto u kulturnim politikama sve četiri države, zbog činjenice da predstavlja prvi projekt intenzivne regionalne suradnje ovog tipa u kulturi.

         Sve četiri države su pokazale iznimnu posvećenost zajedničkoj nominaciji uspostavljanjem kontinuirane suradnje od 2009. godine kada je potpisano Pismo namjere, uspostavljene stručne radne skupine za izradu nominacije i plana upravljanja čime je izražena zajednička namjera za očuvanje i održivo upravljanje nekropolama sa stećcima, za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Lokalitet Cista Velika - Velika i Mala Crljivica, Općina Cista Provo, Splitsko-dalmatinska županija

Lokalitet Dubravka - Sv. Barbara, Općina Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija

Velika gomila

Mala gomila

Vezani članci na blogu:

1. Stećci za UNESCO

2. Iz starih fajlova …  ili o još jednom stećku