Duži ili kraći (ili Jedan ženski post)

                U prošlm postu napisah kako se uvijek može dodatno intervenirati u pletivo, bilo u dekrativne svrhe, bilo za potrebe preoblikovanja. Nekad se dogodi da redoslijed boja nameće završetak ili produživanje pletenja. Ili jednostavno neka šara mi se sviđa i želim je smjestiti na određenu visinu pletiva. Ili je vrsta vune takva da se rasteže više od predviđenog iako sam napravila probni uzorak. U svim ovim slučajevima je moguće skratiti pletivo na dnu i izbjeći paranje i ponovno pletenje. Znači da panici nema mjesta, a ona obično izneredi i dišpera  početnike. Pažnja: prvo sastaviti ramena i isplesti vrat jer ramena i vrat drže pletivo na tijelu. Dakle, na željenoj visini od dna pletiva pažljivo se istegne jedna nit vune, na kraju prereže škarama, a pletivo se rukama vrati u prvobitni oblik i razdvoji na dva dijela. Kako ne ide sve u jednom potezu triba malo i prstiće zaposlit. Nakon izvlačenja vune ostat će očice koje se naberu na igle i dalje se plete prema dnu. I u ovom slučaju se može dodati koja boja, šara, promijeniti punat ili boju faše (pasice). Na isti način pletivo se može i produžiti. Nekad treba sve punte prebaciti na drugu iglu da se počne plesti pravim bodom. Na isti način se mogu nadoplesti ili skratiti rukavi i vrat.

            (Nije mi jasan ovaj problem sa slikama. Napravila san dva seta fotografija sa istin aparatom u razmaku od dvi ure. Obradila ih i smanjila na isti način. Prvi san stavila na rezervni blog bez problema. Fotografije iz drugog seta su letile ko amebe na sve strane posta. Tek iz petog-šestog puta uspila san ih obuzdati.)

Očica za očicu

                   Kako već prije napisah lito je najbolji tajming za pletenje zimske obleke. Odlučila san se na ovakvu akciju jer je mašina predviđena za tanku vunu, a ja imam brdo zaliha deblje vune koju moram nekako iskoristiti i potrošiti. Često su to manje količine, različite debljine i sastava i više mi je dotužilo njima punit kese i kutije. Slijedeće pitanje je koliko je ova aktivnost u trendu. Moda se ionako ponavlja. Eto, npr. spužvasta ramena su opet izvirila iz stare škrinje. Imam gomilu pletačkih časopisa iz davnih vrimena, ali su šeme ostale svježe. Prodavačice na kioscima su bile susretljive. Moglo se na kiosku prolistat pa kupiti ako je bilo nešto primamljivo, ili ostaviti ako nije bilo ništa zanimljivo. Nekad san mislila da puko kopiranje šeme znači da ćemo svi imati isti komad robe. S vrimenom san skužila da ne postoje dvi pletilje koje drže igle na isti način, koje pod istim kutom guraju vršak igle kroz očicu, koje drže vunu jednako napetom, kojima se nekakav punat jednako sviđa ili ne sviđa, pa igle zapinju kad im nešto nije po guštu, ili vuna sama klizi ako ih se nešto dojmilo. Znači da nikada neće nastati dva ista pletiva jer ni jedno ne može sakriti osobnost pletilje. Postoje razni načini da se intervenira u već gotovo pletivo i tako dodatno dade neki osobni timbar. Mogućnosti su beskonačne. Svaki komad za sebe je unikat.  A je li nešto išlo po špagu ili mimo, to ionako nitko neće primjetiti i mislit će da je to moralo biti baš tako.

Hunger (Glad)

                 

             Smokve koje san uspila ugrabit isprid ovih proždrljivaca izgledaju izvanka i iznutra neuobičajeno za ovo doba sazrijevanja. Izvanka su mecave i tamnozelene, a trebale bi biti svijetlozelene prošarane žutim. Iznutra su blijede ili gotovo bijele. Neke imaju medni okus, a neke su sasvim suhe. A bajami su nešto manji nego inače.  Kažu da je to možda zato što su noćne temperature niske. Vlage nije falilo jer svako malo nešto padne sa nebesa, a i zaliva se redovito. Ono što je neobično s ovim malim zelenima je da ih ove godine ima više nego prije. Nikad do sad nisam vidjela da se slade lišćem od loze. Promjene u prirodi su očite. 

          U wikipediju ukucam gundevalj, a izađe mi ovo. A to nije jedniteisto. Zatim sam pokušavala sa različitim nazivima: gudac, govnovalj, green scarab beetle, scarabeus socer... Zadnja opcija je bila chiloloba acuta, a ovo je najbolje sa popisa prikazanih linkova. Ko bi reka?! Mislija bi čovik da iza svakog linka iskače gundevalj.

Ipak, ipak... Prija Eszter je bolje od mene znala šta triba tražit : Cetonia aurata

Koliko nas ima?

          Ili Popis stanovništva 2011. u Cisti Velikoj. A kako je mlada popisivačica bila svima dobro poznata, cila procedura je prošla vrlo opušteno i u šaljivom tonu. Tako se to kaže, je l’? S obzirom na to da smo bili prva u nizu tog trenutka nastanjena kuća, bacili smo pogled na kartu, eliminirali sve pojate, garaže i pasje kućice i trasirali put mladoj popisivačici, dali informacije o onima koji su tu ili nisu tu.  Na sva pitanja Imate li... ? odgovarali smo sa Da, Ne, ili Na faksu su. Tako smo se uspješno odazvali popisu po svim elementima. Evo kratkog kronološkog pregleda nekoliko dosadašnjih popisa stanovništva prema izvorima sa neta i iz jedne knjige.

 

I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1857.-2001.

         Iako se tekst i grafikon odnose na Cistu Veliku, treba obratiti pažnju na to koja sve naselja su bila obuhvaćena pod nazivom Cista Velika i u kojem periodu.

U 1857. i od 1910. do 1931. naselje je iskazivano pod imenom Cista, od 1869. do 1900. Čista, a od 1948. do 1991. Velika Cista. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Cista Provo, kao i dio podataka u 1857. i 1931. Od 1857. do 1921. dio podataka sadržan je u naselju Biorine. Sadrži podatke za bivše naselje Cista Griva koje je u 1931. i 1948. iskazivano kao naselje.

II. POPIS STANOVNIŠTVA 1997.

              Popis mještana Ciste Velike na lokalnoj razini napravio je 1997. godine Don Pavao Medić koji je bio župnik župe Cista Velika u periodu od 1988.- 2001. Dobivene podatke je uvrstio u svoju knigu “Prijateljima u pohode (u Cistu Veliku)”.

III. POPIS STANOVNIŠTVA 2001.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cista Provo imala je 3.674 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja:

Aržano - 754

Biorine - 241

Cista Provo - 526

Cista Velika - 1.134

Dobranje - 378

Svib – 641

IV. PRVI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA 2011.

Izvori: Wikipedija, Državni zavod za statistiku i knjiga “Prijateljima u pohode (u Cistu Veliku)”  Don Pavla Medića.