A šta da se radi?!

              Ova zima ne-zima malo koga nije očešala ove godine. Zima u kojoj se tanušna sniježna kapa na Bijakovi zadržala pa skoro jedan cili dan. Zima u kojoj su ventilatori bili tražena roba. Neki su se protezali na osunčanim štekatima. Druge su, bome, morile druge brige, muve zunzare, mlako vrime i bolesna južina, pršuti, pečenice, nogice... Sad je već jasno da se malo šta može napravit za meso koje je još na čeranju i da je vrime da se spašava šta se spasit dade. Bura u najavi mogla bi zakratko trgnit nadu na izdisaju. Ali, bar se mogu misli skreniti na nešto korisno i kreativno. 
               Nova borša je u nastajanju. Ovaj put radim krokodilski punat (crocodile stich) koji se smatra srednje težine. Po izgledu nije glat nego razbarušene teksture. Plete se na način da se u novom redu najprije isplete „rešetka“, a zatim se u povratku popunjava visokim štapićima i kod svake „ljuske“ se mijenja smjer pletenja. Kukiča se nešto sporije i troši više materijala. Za ovu mustru postoje odlični i pregledni video i foto tutorijali pa san odustala od ideje da napravim svoj. Cijenim svačiji trud i zahvalna san na svakom objašnjenju. Evo sad san povirila na teracu. Počelo je nešto lepršat :-).

Petar Merčep: Prpušalije. Promocija knjige.

               Kako je teško bilo držati ritam s dnevnim događajima vezanim uz dane Božićnih i Novogodišnjih blagdana, tako su neki lanjski postovi ostali u polici, ali uvik na oku. Ovo je jedan od tih. 

                U petak, 21. prosinca, u Katunima u sali nekadašnje balotane dogodila se promocija knjge Petra Merčepa „Prpušalije“. Vani je vrijeme bilo ugodno i ne prehladno za ovo doba godine, a unutra posjetitelji su se mogli zagrijati slasnim fritulama, bajamima pečenim u cukru i rakijom od bajama. Promocija je trebala početi u 5, ali je pomaknuta za po ure jer je bilo očito da su ljudi pronašli kompatibilne sugovornike pa je bilo nezgodno prekidati možebitni vrhunac ljudikanja ili zahuktavanje tek načete teme. Predstavljanje knjige započelo je u prepunoj dvorani u ugodnom, toplom i domaćinskom ugođaju informativnim predstavljanjem svih koji su doprinjeli da se knjiga ostvari, uredi i stavi pred čitatelje. Knjiga je dobila naziv po Prpuši, mjestu u općini Šestanovac za koje su vezane dogodovštine likova iz knjige. Knjigu čini niz kratkih pitkih, zabavnih i smiješnih priča, zapravo, anegdota iz života stvarnih likova koji su sada dio kolektivnog pamćenja, njihovih prijateljevanja, međusobnih trvenja, spački i mirenja s neočekivanim obratima. Obraćajući se publici Petar je posebno pozdravio svoju profesoricu koja ga je i naučila pisati. Župnik Katuna Vjenceslav Šupuk je na svojstven način, nakon što je stigao tek zaviriti u knjigu, osvijetlio mentalitet junaka priča iz Perine knjige, s kojima se suživio tijekom dugogdišnjeg župnikovanja. Uglavnom, ovo druženje je bilo izuzetno ugodno i dodatno je ugrijalo srce u tom predblagdanskom ozračju. S Perom nije ni moglo biti drugačije.

***

Đuline bravure

(jedna od priča vezanih uz ovaj naslov)