Nekako mi se čini
da sve manje iman vrimena za blogetanje ili s ovon kišon možda tonem u depru. Postovi
su mi postali komorni i s jednim ili nijednim likom. Nekako san više
introvertna: bavin se stvarima koje su mi na domak ruke, daljina me ne vuče. A
bi'će da su to psihofizičke promjene uobičajene za ovo vrime u godini!?. Eto, prije dva dana je bija Dan planeta Zemlja i top tajming za post o tome kako su Čelanima
puna usta zemlje. Doslovno. Kumpire smo napokon utirali u zemlju. Mi
odosmo svak u svom pravcu, a oni neka se razgovaraju i prepiru jesu li bolji
bili ili crveni.Već sam prije pisala
o tome kako Čelani pomažu jedni drugima kod poljskih poslova, u ovom slučaju
sadnje i vađenja kumpira, a u jesen u berbi grožđa. Tako je lakše, brže i
zabavnije. Ovdje ima čeljadi iz četiri kuće. Ovakvo udruživanje radi poslova
koje triba obaviti od puta (u jednom dahu) zove se moba i dio je tradicije
seoskog života. Svima na mobi sam obećala da ću ih tagirati, a, eto, ni
to mi se ne da. Godina rođenja bi bilo ipak prikoviše.
Cista Velika street view
Crljivica by Mateo Čelan
Cista Velika, Crkvine 360º by Mateo Čelan
četvrtak, 25. travnja 2013.
subota, 6. travnja 2013.
Kumpiri i Solomunov čvor
Vrime je nikakvo. Od sadnje kumpira zasad nema ništa i
izgleda da će ove godine stari biti skuplji od madih. Čovik bi uskočija u svoj vrtal, pofreza, prikopa, pobada
koji struk raštike, posija salatu i mrkvu. Nema dana da ne kiši. Pa da sad i
stane kiša, opet se ne može na njivu jer tamo leži voda. Mrsko mi je samo vrtit
palce pa stalno tražin nešto da zaposlin ruke. A ima izbora da ti oči ispadnu. Ima
i mnoštvo Learn how i DIY (Do It Yourself) videa.
Prije par dana su mi se
svidila dva punta. Jedan je već prikazan u postu. Ovaj drugi je Solomonov čvor
ili, kako se još zove, Ljubavni čvor. U opisu ispod jednog tutorijala uhvatila
san početak priče o Solomunovom čvoru pa sam išla malo istraživati. S obzirom
na to da sam osnovnu tehniku kukičanja sa više ili manje zainteresiranosti
savladala još u djetinjstvu, falabogu na predmetu domaćinstvo do kojega se
itekako držalo, kukičanje kao ručni rad sam uzimala zdravo za gotovo. Ne bi
čovik povirova kakve se sve predaje vezuju uz vještinu kukičanja. Može se
pratiti povijest i putovanje pojedinih punata
koji se koriste u pletenju, vezenju, tkanju i izradi tapiserija. Solomon’s knot ima snažni umjetnički, povijesni i kultni pedigre. Proteže se duž cijele vremenske
crte od pamtivijeka kao dekorativni element, ali i sa snažnim simboličkim
značenjem. Počevši od Biblije pa do različitih naroda, kultura i vjera
generirao je različite primjene,
varijacije, tumačenja sve tamo do svastike, davidove zvijezde i pentagrama.
Jednostavno je bio IN u svim vremenima širom globusa. Različiti narodi su ga
tumačili na različite načine, nekakad kao dobar, a nekad kao loš znak. Ovaj šal
je pleten tim puntom i zapravo je light verzija šala. Lagan je i prozračani,
nosiv u toplijem periodu. Ideja s perlicama je došla kasnije. Samo sam ih
rasula po pletivu. Za ovaj šal je već kasno, ali možda ovakvu igru staklenih perlica
primijeni netko drugi.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)